2020 Theme: Our solutions are in nature
Slogan 2020.: Naša rješenja su u prirodi
Biološka raznolikost globalna je imovina neprocjenjivo važna za sadašnje i buduće generacije. Broj ugroženih vrsta iz dana u dan je sve veći, s tendencijom izumiranja. Nestankom biljnih i životinjskih vrsta trajno se umanjuje biološka raznolikost i stabilnost, odnosno održivost ekoloških sustava.
Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, no znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna. Očuvanje okoliša i prirodne bioraznolikosti ključ je za stvaranje zdrave i održive budućnosti. Vrste danas izumiru tisuću puta brže nego što bi to bilo bez utjecaja čovjeka. Time se narušava stabilnost ekosustava čije će posljedice na kraju osjetiti čovjek. Danas se u svijetu ulažu veliki napori u popravak uništenog i povratak izgubljenog.
Konvencija o biološkoj raznolikosti
Suočavanje s ovim izazovima zahtjeva pojačane i usklađene napore na svim razinama za učinkovitu implementaciju ciljeva "Konvencije o biološkoj raznolikosti" - globalno prihvaćenom temeljnom dokumentu za zaštitu biološke raznolikosti koji uspostavlja njeno očuvanje kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva.
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti da bi se povećalo razumijevanje i svijest o biološkoj raznolikosti. Na Konferenciji Ujedinjenih Naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 22. svibnja 1992. godine 157 zemalja svijeta, potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti (The Convention on Biological Diversity), a Republika Hrvatska ju je ratificirala 7. listopada 1996. godine, nekoliko godina prije ostalih zemalja regije. Na snagu je stupila 29. prosinca 1993. godine i jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti Zemlje. Države potpisnice Konvencije obvezale su se ostvariti tri cilja: očuvanje sveukupne biološke raznolikosti, održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti i pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.
Hrvatski Sabor ratificirao je i Protokol o biološkoj sigurnosti (Cartagena Protocol), usvojen 2000. godine u Montrealu na Konferenciji stranaka CBD-a (Convention on Biological Diversity), a 2003. godine Hrvatski Sabor je 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.
Generalna skupština Ujedinjenih Naroda je na svom zasjedanju 10. prosinca 2010. godine, Rezolucijom 65/161, proglasila Desetljeće biološke raznolikosti od 2011. do 2020. godine.
UNOVO IZVJEŠĆE
Najnovije Globalno izvješće o procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava (IPBES izvješće, svibanj 2019.) pokazuje da način života kakav danas poznajemo nije dugoročno održiv.
Početkom svibnja 2019. godine, UN-ov odbor Međuvladina platforma za znanost i politiku o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) objavila je opsežno izvješće na čak 1.800 stranica o utjecaju ljudi na prirodu, na kojemu je zadnje tri godine radilo 145 znanstvenika iz 50 zemalja. U tom Izvješću, baziranom na gotovo 15.000 referentnih znanstvenih dokumenata, upozorava se na razoran utjecaj ljudi na prirodu i naglašava da čak za milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti opasnost od izumiranja u idućih 10 godina. Prema Istraživanju oko 75 posto kopna, oko 50 posto rijeka i jezera te oko 40 posto svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znakove propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Prema podacima iz Izvješća, s jedne strane, smanjuju se prirodne površine kao i biljne i životinjske vrste, a s druge strane, svjetska populacija raste kao i potreba za sve više hrane i energije. Primjerice, od 1992. godine udvostručila su se urbana područja, a od 1970. do danas udvostručio se broj stanovnika u svijetu. Između 1980. i 2000. godine izgubljeno je 100 milijuna hektara tropskih šuma, uglavnom od stočarstva u Južnoj Americi i plantaža palminog ulja u jugoistočnoj Aziji. Od 1980. godine zagađenje plastikom se udeseterostručilo, a u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj. U 2015. godini izlovljavala se trećina morskih zaliha na neodrživim razinama dok se količina sječe sirovog drva u posljednjih 50-ak godina povećala za gotovo polovicu.
Dan zaštite prirode u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta, Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom je postalo gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, od kojih je među najpoznatijima velebitska degenija, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka", prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Državni zavod za zaštitu prirode ističe da je u Hrvatskoj ugroženo 1119 svojta u skupinama biljaka, životinja i gljiva. No, zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene.
POSTERI (klikom na fotografiju preuzmi pdf poster u pravoj veličini)
Milana Josić, dipl.bibl., dipl.ing., 21.svibnja 2020.